World Cafe je koncept u kome paralelno ide više radionica na različite teme. Ove godine PROACTIVE World Cafe nudi šest tema – šest cafea/ stolova, a svaki sto/cafe drugi moderator i tema.
Učesnici bez ikakvih odrednica biraju redoslijed kojim idu od “teme do teme”. Svaka grupa se zadržava na jednoj temi tačno 12 minuta. Ideja je da svi prođemo sve teme.
Nakon što svi prođemo sve radionice, moderatori prezentuju svima ključna zapažanja iz radionica temi.
-
Naučna pismenost – akademska privilegija ili pravo svih? – Nataša Kilibarda
„Teorije“ zavere umesto činjenica, Viber i Facebook grupe umesto poverenja u stručnjake i nauku, „babski lekovi“ i alternativne metode iscelivanja pre nego odlazak kod doktora — kako smo došli do tačke u kojoj se činjenicama ne veruje?
Jedan deo odgovora na to pitanje je nedostatak informisanosti i znanja o tome kako nauka, kao konstantan proces ljudskih napora, funkcioniše.
Da nam je naučna pismenost kao stavka u razvoju bila neophodna i pre kovid pandemije, osetnog uticaja klimatskih promena i opšte psiho-socijalne krize u društvu — saznajemo sa zakašnjenjem.
Kako dostići prihvatljiv nivo naučne pismenosti po kojem ćemo kao drušvo i pojedinci odluke donositi na osnovu dokazanih činjenica, istraživanja i prethodnog znanja, a ne na osnovu rekla-kazala izjava i viralnih objava na društvenim mrežama?
Rešenja ima.
-
Toksičnost uspjeha i filtera na društvenim mrežama – kako sačuvati mentalno zdravlje? – Dajana Šipraga Zlojutro
Mogućnosti savremenog društva su neizmjerno veće nego ikad prije.
Opet, čovjek se osjeća nikad manjim.
Kao da je sveden na jednu dimenziju – biti što uspješniji.
Da li je naša karijera dovoljno spektakularna?
Da li je naš način života dovoljno raznonvrstan i u trendu?
Da li uspijevamo da održimo imidž opuštenosti uprkos tome što stalno radimo da bismo održali korak sa konkurencijom?
(Pitanje svih pitanja) Da li izgledamo dovoljno mlado i mršavo?
Društvene mreže u kombinaciji sa slobodnim tržištem su dovele do upotrebe čovjeka na poseban način. Identitet je postao roba.
Ova pojava je izazvala trajnu nestabilnost u čovjekovom samopoštovanju i osjećaju da vodi smislen život. Drugim riječima, ozbiljno nam ugrožava mentalno zdravlje. Pitanje je da li smo svjesni u kojoj mjeri i šta možemo uraditi povodom toga?
-
Ko danas proizvodi vijesti i gdje da ih plasiramo? – Robert Čoban
Nije novost da su proizvođači medijskog sadržaja proteklih deset godina postali svi koji imaju mobilni telefon sa kamerom u rukama. Najčešći medijski sadržaj koji obični građani koji nisu medijski profesionalci produkuju i dele na društvenim mrežama i u Viber i ostalim grupama su fotografije i video-snimci.
Protekli događaji u Srbiji (dva masovna ubistva i protesti koji su usledili) najbolji su dokaz u kojoj meri je konzumacija sadržaja proizvedenog od strane građana, a ne novinara i plasirana putem društvenim mreža a ne klasičnih medija – postala potpuno dominantna u javnom diskursu i koliko utiče na kreiranje javnog mnjenja. Tradicionalni mediji (pre svih televizija) postoju samo jedan od izvora na kojima se produkuje medijski sadržaj koji se kasnije “secka” i montira kako bi se što efektnije plasirao na društvenim mrežama i u Viber i drugim grupama i tu ga zapravo vidi više ljudi nego na samom mediju.
-
TikTok kao prilika za novinare/ke i plasiranje provjerenih sadržaja – Slađan Tomić
Sve je počelo sa lockdownom, a onda je TikTok postoa društvena mreža broj jedan an svijetu. Nekoliko kvartala uzastopno bilježi najveći broj preuzimanja na IOS i Google Playu. Mediji na Balkanu bježali su od TikTok, ali svetski mediji poput Washington Posta već 2020. zaposlili su osobu koja će se baviti isključivo TikTokom. Često se govori da je to mreža za mlade, ali statistika to demantuje. Trendovi u svijetu su da ljudi počinju čitati vijesti na ovoj društvenoj mreži. Prednosti su brojne, a najbitnija – organska publika.
-
Društvene teme, društvena odgovornost, uloga organizacija i korporacija u zagovaranju i postizanju društvene promjene – Miloš Đajić
Kako se konstituiše javni interes i politička agenda?
Koja je uloga civilnog sektora?
Koja je uloga kompanija?
U današnjem svetu sa velikim mogućnostima za komunikaciju svako može pokrenuti temu ili ukazati na problem za koji bi želeo da postane društveno važan. Mnogobrojni alati nam stoje na raspolaganju za podizanje vidljivosti te teme. Kako se uopšte konstituiše današnji javni interes i važne društvene teme?
Organizacije civilnog društva kroz kampanje javnog zagovaranja mogu da postignu određene uspehe. Teme su obično sa margina društva kojima pokušavaju da ukažu na probleme marhginalizovanih grupa. Problemi su nedostatak resursa i slabi kapaciteti organizacija ali šta radimo i u situacijama kada imamo na vlasti ljude koji nisu osetljivi na to šta kažu ili traže građani?
Kompanije kroz CSR aktivnosti imaju mogućnost da takođe ukazuju na važne društve probleme i da podižu njihovu vidljivost na društvenoj agendi. Kako kompanije definišu svoje CSR teme kojma bi se bavili? Da li je danas tema ekologije kao i humanitarne aktivnosti jedine koje se „isplate“ kompanijama?
-
Vještačka inteligencija – alat ili konkurencija? – Nermin Zejnilović
Razgovor o vještačkoj inteligenciji (AI) otvara vrata za široki spektar tema, od etike i sigurnosti do primjene u različitim sektorima. Kroz ovu diskusiju, imamo priliku istražiti kako AI mijenja našu svakodnevicu, izazove koje donosi te načine na koje možemo iskoristiti njene potencijale na koristan i odgovoran način.
Gubitak radnih mjesta: Jedan od najčešćih strahova je da će AI i automatizacija dovesti do masovnog gubitka radnih mjesta. Postoje bojazni da će tehnologije i AI sistemi zamijeniti ljude u mnogim industrijskim sektorima, što može izazvati socioekonomske probleme i nejednakosti.
Etička pitanja: Strahovi od AI takođe su povezani s etičkim pitanjima. Postoji zabrinutost da bi AI mogao donositi odluke koje su pristrane, diskriminatorne ili nepravedne.
Takođe se postavljaju pitanja o privatnosti podataka i mogućnosti zloupotrebe AI tehnologije u svrhe nadzora ili manipulacije.
Kroz ovu diskusiju o vještačkoj inteligenciji, imamo priliku istražiti primjere primjene AI u oblastima poput zdravstva, transporta, obrazovanja i mnogih drugih. Možemo raspravljati o prednostima, izazovima i potencijalnim rješenjima koja AI donosi u tim između napretka tehnologije i ljudskih interesa.
Ono o čemu se malo razmišlja je ko servira teorije zavjere i ko profitira od toga?